srijeda, 27 Juli 2016 19:41

Svjetski dan hepatitisa 2016. Istaknuto

Ovogodišnji slogan i ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana hepatitisa 2016. g., „Informiraj se o hepatitisima, djeluj sada“ („Know hepatitis, act now“).

Svjetski dan hepatitisa se svake godine u svijetu obilježava 28. jula, na dan koji je odabran u čast rođendana profesora B. S. Blumberga, nobelovca zaslužnog za otkriće hepatitis B virusa. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO, engl. World Health Organization – WHO) uvrstila je ovaj dan među jedina četiri službena svjetska dana posvećena pojedinačnoj bolesti pa se on svake godine u svijetu obilježava brojnim događanjima i aktivnostima. Cilj mu je podignuti svijest javnosti, osoba pod povećanim rizikom te zdravstvenih djelatnika i ukazati na javnozdravstveni značaj virusnih hepatitisa, prvenstveno virusnih hepatitisa B i C, s njima povezane rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, pravodobnog dijagnosticiranja, liječenja te iskazivanja podrške oboljelima.

Virusni hepatitisi

Virusni hepatitisi – skupina zaraznih bolesti poznatih kao hepatitis A, B, C, D i E pogađa  milione ljudi širom svijeta uzrokujući akutni i hronični oblik bolesti jetre. Od posljedica virusnih hepatitisa godišnje u svijetu umre oko milion ljudi, što čini 2,7% svih smrtnih ishoda. Smatra se da je 57% ciroza jetre i 78% primarnih tumora jetre prouzrokovano virusima hepatitisa B i C, koji su istovremeno i najopasniji. Procjenjuje se da oko 400 miliona ljudi u svijetu boluje od hroničnog hepatitisa B i C, te da 95% osoba u svijetu koje žive s virusnim hepatitisom to ne znaju. Svake godine 1,4 miliona ljudi umre od virusnog hepatitisa a sve te smrti bi mogle biti prevenirane. Uz podizanje svijesti opće javnosti i uz razumijevanje načina na koje se može prevenirati inficiranje hepatitisom, ova bolest bi se mogla eliminirati i na taj način bi se moglo spasiti 4.000 života svakog dana.

Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i „zarazna žutica“  tj. bolest „prljavih ruku“,  uzrokuje akutnu, prolaznu bolest.

Bitno je skrenuti pažnju na virusne hepatitise B i C,  koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome. No, prelaskom u neprepoznatu hroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C javljaju se svuda u svijetu, a prevalencija uveliko varira od jedne geografske regije do druge, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih regija.

Najčešći način prenošenja hepatitisa B i C je:

-          transfuzija krvi i krvnih produkata koja nije kontrolirana (u većini zemalja krv za transfuziju kontrolira se od 1990. godine, ali još uvijek ne u svima), nesterilnim iglama, dijeljenjem britvica, četkica za zube, pribora za brijanje i rezanje noktiju, te ostalih oštrih predmeta u domaćinstvu, spolnim putem kod heteroseksualnih i homoseksualnih odnosa, preko inficirane majke na dijete tokom poroda, tetoviranjem i piercingom ako se radi nesterilnom opremom.

Riziku od obolijevanja od hepatitisa B i C najviše su izloženi:

-          intravenski korisnici droga, zdravstveni radnici, osobe na hemodijalizi, hemofiličari, djeca rođena od inficirane majke, osobe koje ne koriste zaštitu prilikom seksualnih odnosa.

 

 

Hepatitis

 

 

Inkubacija

 

Prijenos

 

Simptomi

 

Cjepivo

 

Prevencija

 

 

 

A

15 do 45 dana

Zaražena voda i hrana, prljave ruke, izmet, krv i tjelesne tekućine Žutica, umor, bol u stomaku, gubitak apetita, mučnina, proljev, temperatura i groznica; odrasli češće imaju simptome nego djeca Da, rizičnima, te onima koji pate od neke bolesti (hemofilija, hronične bolesti jetre, hepatitis B i C) Cjepivo, higijena (uvijek prati ruke nakon nužde, mijenjanja pelena, prije pripreme hrane)

 

 

 

 

 

B

 

45 do 180 dana

Širi se spolnim putem kod heteroseksualnih i homoseksualnih odnosa(nekorištenje kondoma), dijeljenjem igala (narkomani), preko inficirane majke na dijete, krvnih pripravaka, tetovaža i piercinga Mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, žutica, umor, gubitak apetita, bol u zglobovima; oko 30% oboljelih nema nikakve znakove bolesti (posebno djeca) Da,                           - cijepljenje djece (po rođenju 12-24h, sa navršenim 1 mjesecom, sa navršenih 6 mjeseci);                       - cijepljenje odraslih, posebno rizičnih grupa Cijepljenje, izbjegavanje rizičnog seksualnog ponašanja, liječenje narkomana, zamjena igala, oprez kod tetoviranja i piercinga

 

 

 

 

C

 

2 sedmice do 6 mjeseci

Krvne i krvni pripravci zaražene osobe, dijeljenje igala (narkomani), rjeđe spolnim putem i preko inficirane majke na dijete, tetovažama i piercingom Žutica, umor, tamna mokraća, bol u stomaku, gubitak apetita, mučnina; bez simptoma u 80% slučajeva ili se javljaju nespecifični simptomi (ekcem, mišićni bolovi)

 

Ne

Izbjegavanje rizičnog ponašanja (narkomanija, promiskuitet)

 

D

 

2 sedmice do 8 mjeseci

Krv i druge tjelesne tekućine zaraženih, igle Simptomi slični onima kod hepatitisa B

 Da (isto kao kod hepatitisa B)

Isto kao kod hepatitisa B

 

 

E

 

15 do 64 dana

Isto kao A, zaražena hrana, prljave ruke, stolica, krv i tjelesne tekućine zaraženih Slabost, mučnina, bol u stomaku, žutica

Ne

Higijena (pranje ruku nakon nužde, mijenjanja pelena, prije pripreme hrane)

Važno je spomenuti da postoji cjepivo protiv hepatitisa B, te da nekoliko cjepiva može prevenirati hepatitis B (kalendar obavezne vakcinacije - tri doze primijenjene tokom šest mjeseci), a djelotvorna su i sigurna, uključujući dojenčad i djecu. Također se pokazalo da programi cijepljenja smanjuju rizik od raka jetre. Osim obavezne vakcinacije, bitno je naglasiti da ostali koji trebaju biti cijepljeni su osobe rizičnih grupa tj. osobe koje su imale spolne kontakte sa zaraženima, zdravstveni radnici koji mogu doći u kontakt s zaraženom krvi ili tjelesnim tekućinama, i osobe koje često putuju ili se zadržavaju duže vrijeme u zemljama s velikom učestalosti ove bolesti, trebaju biti cijepljene.

Testiranje je kod ovih infekcija od posebnog značaja jer simptomi često izostaju, stoga je od iznimne važnosti otkriti infekciju u njenim ranijim stadijima, kada je liječenje najuspješnije.

Moderne spolne bolesti, mjesecima i godinama neće odati svoju prisutnost, pa ako ima razloga sumnji, potrebno je samoinicijativno otići liječniku i ne čekati da se manifestiraju kasne, često ozbiljne komplikacije.

Ukoliko posumnjate da ste bili u kontaktu sa zaraženom krvlju, izvršite provjeru samoinicijativno u nekoj zdravstvenoj ustanovi ili prilikom organizovanih besplatih testiranja na hepatitis B i C. Ako saznate da ste pozitivni na testiranje, obavezno se javite ljekaru. Svaki pozitivan nalaz ne podrazumijeva da je Vama neophodno liječenje, ali o tome će odlučiti  ljekar specijalista.