Utorak, 19 Mart 2024 11:58

Dan svjesnosti o pretilosti, 20. marta / ožujka

Pretilost je jedan od vodećih javnozdravstvenih i ekonomskih problema 21. stoljeća.  Stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu koje može imati štetan učinak na zdravlje čovjeka. Pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih bolesti poput bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti tip 2, gihta, endokrinoloških poremećaja, neplodnosti, nekih malignih bolesti i mnogih drugih. 

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost su kronične bolesti kod kojih dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s brojnim negativnim posljedicama po zdravlje.

Razlikuju se prema količini masnog tkiva u odnosu na površinu tijela (indeks tjelesne mase – ITM/Body mass index – BMI). Rizik po zdravlje se također često izračunava mjerenjem opsega struka – opseg struka preko 94 cm kod muškaraca i preko 80 cm kod žena predstavlja zdravstveni rizik; opseg struka preko 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena znači vrlo visoki zdravstveni rizik. Ove bolesti označavamo kao bolesti životnog stila, jer većinom nastaju zbog dugotrajne neravnoteže između kalorija unesenih prehranom i kalorija potrošenih tijekom tjelesne aktivnosti. Gotovo da nema organa na koji prekomjerna tjelesna težina i debljina ne djeluju negativno, odnosno na kojem ne dovode do oštećenja.



 

Prekomjerna tjelesna masa i pretilost su rizične za zdravlje jer:   

  • povećavaju krvni tlak,
  • uzrokuju povišene vrijednosti kolesterola u krvi,
  • povećavaju rizik za šećernu bolest tip 2 (DM II),  
  • povećavaju rizik za kardiovaskularne bolesti,
  • potiču razvoj ateroskleroze,
  • opterećuju zglobove i kralježnicu,
  • puno češće dovode do prisutnosti proširenih vena, hernija (kila), žučnih kamenaca itd.,
  • mogu uzrokovati prijevremenu smrt.
     

Uzroci pretilosti

Pretilost, kao i sve kronične bolesti, ima širok raspon pokretača i determinanti. Korijeni pretilosti su: genetika, mentalni, kao i ekonomski status, sociokulturni čimbenici, konzumacija ultraprocesuirane hrane, loš pristup zdravstvenim uslugama, te komercijalne determinante i determinante okruženja.

Svjetski dan pretilosti, ustanovljen  2015. godine, potiče i podržava praktične akcije koje predvodi Svjetska federacija za gojaznost/ pretilost, kako bi se pomoglo svim osobama koje žele da postignu i održe zdravu težinu.

Po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, pretilost je kronična, recidivirajuća, multifaktorska bolest i značajan rizikofaktor za brojne druge nezarazne bolesti (NCD) kao što su, između ostalih, dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, rak itd.  

Osim što imaju zdravstveni problem, ljudi koji žive sa pretilosti mogu se suočiti sa stigmom, koja za posljedicu može imati loše mentalno zdravlje. Pretilost može utjecati i na postignuća u obrazovanju i mogućnosti zapošljavanja, te se prenositi kroz generacije. Često počinje u ranom životnom razdoblju i postaje sve veći problem javnog zdravlja u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, gdje je rana prevencija ključna.

Mjerenje pretilosti

Najčešće korištena metoda mjerenja i utvrđivanja pretilosti je određivanje  indeksa  tjelesne mase-BMI (body mass index), izračunat kao težina u kilogramima, podijeljena sa visinom izraženom u metrima na kvadrat (kg/m2). Kod odraslih, BMI od ≥30 kg/m2 definiran je kao pretilost i standardna je mjera koju koristi WHO. Teška pretilost podrazumijeva pretilost II stepena, sa BMI ≥35 kg/m2 i pretilost III stepena, sa BMI ≥40 kg/m2. Za djecu i adolescente koriste se tzv. percentilne krivulje rasta, ovisno o dobi i spolu, kako bi se prilagodile fiziološkim promjenama BMI-a koje se vide tijekom normalnog razvoja. To je također važna mjera za praćenje raširenosti pretilosti na razini populacije i za uporabu u epidemiološkim istraživanjima, npr. kako bi se dobila indikacija lokalne, nacionalne ili regionalne raširenosti ili kako bi se omogućile uporedbe među zemljama.

Pretilost u Evropi i svijetu

Novi podaci predstavljeni u Svjetskom atlasu pretilosti pokazuju da se do 2030. godine predviđa da će 1 od 5 žena i 1 od 7 muškaraca živjeti s pretilošću (BMI ≥30 kg/m2), što izosi  više od 1 milijarde ljudi u svijetu. To je posebno zabrinjavajuće u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, gdje sada živi najveći broj ljudi s pretilošću i gdje su zdravstveni sustavi i zdravstveni djelatnici nedovoljno pripremljeni za učinkovito upravljanje i liječenje pretilosti i njezinih posljedica.

U cijeloj evropskoj regiji predviđa se da će gotovo 1 od 3 muškarca (29,42%) i žene (29,97%) imati BMI od ≥30 kg/m2 do 2030. godine. To znači da će oko 102 milijuna muškaraca i 113 miljuna žena u Europskoj regiji biti izloženo riziku od komplikacija pretilosti do 2030. godine.

Kako smanjiti prekomjernu tjelesnu masu i održavati u granicama normale?

Promjenom životnih navika, odnosno uravnoteženom, raznovrsnom i pravilnom prehranom te redovitom tjelesnom aktivnošću može se smanjiti povećana tjelesna masa i održavati poželjna.

Pravilna i uravnotežena prehrana:

·         jesti puno voća i povrća, proizvoda od žitarica, hrane s malo ili bez masnoća,

·         jesti nemasno meso, ribu, sočiva, perad bez kožice,

·         koristiti suncokretovo, maslinovo ili repino ulje,

·         smanjiti unos soli i šećera,

·         obavezno doručkovati i jesti najmanje 3 dnevna obroka,

·         primjenjivati zdravije načine pripremanja hrane kao što je kuhanje na paru ili u vodi (lešo), pržiti na roštilju ili peći umjesto prženja na ili u ulju,

·         piti najmanje 8 čaša vode dnevno, 

·         punomasne mliječne proizvode zamijeniti onima s manje masnoća,

·         izbjegavati grickalice, slatkiše, brzu hranu (fast-food), gazirana pića,

·         planirati dnevne obroke unaprijed, kako ne bi došli u iskušenje.

Redovita tjelesna aktivnost:

·         za odrasle: brzo hodanje, trčanje, plivanje, rad u vrtu ili u kući, aerobik, vožnja biciklom, planinarenje, vježbe u teretani, tenis, nogomet, košarka .... najmanje 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno tako da se organizam umjereno zadiše i oznoji;

·         za djecu najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno,

·         smanjiti sjedanje pred televizijom, računalom i sl.;

·         koristiti stube umjesto dizala;

·         ići pješice na posao ili izaći par stanica prije i nastaviti pješice;

·         pauze na radnom mjestu iskoristiti za hodanje.

 

Zavod za Javno Zdravstvo
Srednjobosanskog kantona/ Kantona Središnja Bosna

Adresa:
Školska BB, 72270 Travnik,
Bosna i Hercegovina | Pogledaj na mapi!

Telefoni:
030 509-706 / 030 509-705 / 030 511-394

E-Mail:
tr.zavod@bih.net.ba / zzjztravnik@gmail.com

Radno vrijeme:
Ponedjeljak-petak: 07:00h-15:00h

Katalog usluga
Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB, 15.01.2020.

 

Kontrola ispravnosti vode
Dodatne informacije: 030-511-394

 

Sanitarni pregledi
Dodatne informacije: 030-511-394

 

Obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
Dodatne informacije: 030-511-394

Izvještaji i obrasci

Image