Svjetski dan nepušenja obilježava se svakog 31. maja kao javnozdravstvena kampanja s ciljem podizanja svijesti o štetnosti upotrebe duhanskih proizvoda, ali i o manipulativnim taktikama kojima se koristi duhanska industrija. Ovogodišnji slogan glasi „Razotkrivanje privlačnosti: Otkrivanje taktika industrije o duhanskim i nikotinskim proizvodima“ (Unmasking the appeal: Exposing industry tactics on tobacco and nicotine products). Cilj je razotkrivanje strategija koje duhanska i nikotinska industrija koriste kako bi svoje proizvode učinile primamljivima, osobito mlađim generacijama. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je na snažniju regulaciju, uključujući zabranu aroma koje duhanske i nikotinske proizvode žele učiniti primamljivima, kako bi se zaštitilo javno zdravlje.

Pušenje je bolest zavisnosti rasprostranjena po cijelom svijetu, sa mnogostrukim posljedicama po zdravlje. Također, utječe i na ugrožavanje životne i radne sredine. To je ujedno i jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema u svijetu koji zahtijeva preventivno djelovanje.

Predstavlja istovremeno i najveći pojedinačni faktor prevremene smrti, bolesti i nesposobnosti, a koji se može najuspješnije i najjeftinije prevenirati odnosno spriječiti.

Dokazana je uzročna povezanost između pušenja i kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja, hroničnih plućnih oboljenja, karcinoma bronha i pluća, kao i maligniteta drugih lokalizacija. Neke od bolesti koje su posljedica pušenja su: povišen krvni pritisak, ateroskleroza, ishemijske bolesti srca, periferna arteriopatija, cerebrovaskularna bolest, karcinom larinksa, bronha, pluća, hronični bronhitis, emfizem pluća, astma, karcinom usne šupline, jednjaka, želuca i gušterače, te ulkusna bolest. Žene pušači imaju specifične opasnosti, kao što su: teže začeće, spontani pobačaji, rađanje nedonesene djece, rak grlića materice, dekalcifikacija, osteoporoza, stvaranje bora…

Utvrđeno je da svaka popušena cigareta skraćuje život za 15 minuta, tako da je životni vijek pušača koji prosječno puši 20 cigareta dnevno skraćen u odnosu na nepušače za 10-15 godina. Smrtnost nepušača zbog posljedica pasivnog pušenja veća je za 10 do 30 %. Posebno su na pasivno pušenje osjetljivi najmlađi – djeca. Sklonija su infekcijama pluća, uha, nosa i grla, pa i ozbiljnim plućnim oboljenjima ako žive u porodici gdje se puši.

Postoji nedovoljna informisanost o štetnosti duhanskog dima po zdravlje ljudi, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama o podizanju svijesti, a posebno kod mladih osoba.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije predviđa se da će, ukoliko se ne primijene strožije mjere protiv pušenja, duhanski proizvodi odnijeti 2 miliona života (20% svih umrlih), odnosno više od 8 miliona života do 2030. godine. Najveći broj  smrtnih slučajeva (80% svih umrlih) će se dogoditi u siromašnim i srednje razvijenim zemljama. Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije navode da je potreba za zakonima o kontroli upotrebe duhana izrazito hitna mjera. Brojne studije za kontrolu i prevenciju bolesti ukazuju na činjenicu da oštri programi kontrole pušenja, ne samo da pušenje smanjuju među mladima, nego i starije pušače navode da prestanu da puše. Takođe je utvrđeno da, što se više novca uloži u anti-pušačke programe, veće je smanjenje pušača među odraslima. Smanjenje upotrebe duhana je najvažnija javno zdravstvena mjera koju zemlje mogu preduzeti  radi ostvarivanja zdravstvene i ekonomske koristi.

Duhan sadrži psihoaktivne supstance koje imaju glavnu ulogu u stvaranju zavisnosti. Osnovni sastojak duhanskog  dima jeste nikotin, koji u manjim količinima djeluje stimulativno na mozak, dok u većim količinama predstavlja otrov. Utvrđeno je da se u duhanskom dimu nalazi oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih supstanci, a među najpoznatijima je katran. Udisanjem duhanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, te ulaze u krvotok i krvotokom se šire po tijelu. Imuni sistem ljudskog organizma bori se protiv sastojaka duhanskog dima, ali tokom dužeg perioda imunitet se iscrpljuje, te organizam postaje osjetljiviji na različite bolesti. Postoji tvrdnja da pušenje izaziva i fizičku i psihičku zavisnost.

Koristi/prednosti od prestanka pušenju:

• umanjuje se rizik od prerane smrti bez obzira u kojoj je starosnoj dobi osoba koja prestaje pušiti;
• maksimalna prednost ako se prestane do 35 godine života;
• nakon prestanka pušenja progresivno smanjenje kardiovaskularnog mortaliteta;
• smanjenje progresije hronične opstruktivne bolesti pluća;
• kod trudnica je smanjen rizik od male težine novorođenčeta i prijevremenog porođaja;
• osjećaj okusa i mirisa je bolji, bolji ukus hrane, svježiji dah, bolja cirkulacija, nema kašlja, pravilniji rad srca, poboljšanje ukupnog zdravlja;
• zadovoljstvo zbog samokontrole, raste osjećaj lične vrijednosti, nema osjećaja krivice zbog pušenja, ukupno bolje emocionalno stanje;
• više je raspoloživog vremena za posao, prijatelje, porodicu;
• kuća i odjeća nemaju neprijatan miris duhana;
• neizlaganje drugih pasivnom pušenju…